Jo Nesbø – Stručnjak za ljubomoru i druge priče

„Obratio sam pažnju na njihov izbor riječi, na prejake pridjeve, na mrvu pretjerano oduševljenje kojim jedna dočeka pakosni komentar one druge na račun njihove zajedničke prijateljice, bijes od kojeg rečenice postaju kraće, odrješitije, bez onog mirnog toka koji ima daju staložene misli. Bile su ljubomorne. Jednostavno ljubomorne. A taj moj novi uvid nije se temeljio na psihoanalizi, nego na čistoj i konkretnoj analizi teksta. Ne, više nisam bio onaj stari. Vidio sam, naučio. Postao sam stručnjak za ljubomoru.“

 

 

View this post on Instagram

Objavu dijeli Jo Nesbø (@jonesbo_author)

 

Jo Nesbø  norveški je pisac, najpoznatiji po kriminalističkim romanima o detektivu Harryju Holeu, iako je izdao i četiri romana za djecu, nekoliko samostalnih romana i zbirki kratkih priča. Osobno sam sa stvaralaštvom Joa Nesbøa pročitavši roman Snjegović i time me je „kupio“. Nakon toga uživala sam u čitanju svakog sljedećeg krimića iz njegovog pera koji mi je došao u ruke. Stručnjak za ljubomoru i druge priče nešto mi je sasvim novo od ovoga autora. Rekla bih čak i pomalo neočekivano od pisca koji me je navikao na podulje romane, detaljne opise likova i mjesta te pomno razrađenu radnju.

Stučnjak za ljubomoru i druge priče knjiga je koja objedinjuje sedam kratkih priča:

  • London
  • Stručnjak za ljubomoru
  • Preko reda
  • Smeće
  • Priznanje
  • Odd
  • Naušnica

Najduža, i centralna priča, je Stručnjak za ljubomoru, što je očigledno iz samog naziva knjige. Sve priče, u skladu s definicijom ove prozne vrste, sadrže mali broj likova, jednu radnju koja traje (uz iznimku Stručnjaka koji je likovima i pričom opširniji u odnosu na ostale priče) vrlo kratko, nekoliko sati ili manje.

Sve su priče povezane temom ljudskih emocija koje čuče u svima nama, a neke ljude mogu navesti na činove za koje ni sami nisu svjesni da su sposobni. Žena koja zbog suprugove nevjere odluči okončati vlastiti život, ubojstva zbog ljubomore, osveta zbog diskriminacije i nepravde, kajanja i priznanja, grižnja savjest i borbe s osobnim demonima…

Ne bih o svakoj priči zasebno, jer su neke toliko kratke da bih vjerojatno rekla previše, a ne želim da ovaj osvrt prijeđe u spoilere. Stoga ću se samo kratki osvrnuti na Stručnjaka za ljubomoru. Priča prati grčkog istražitelja Nikosa Ballija koji je pozvan na otok Kalimnos kako bi pomogao u rješavanju slučaja nestalog njemačkog turista. Zbog događaja iz privatnog života Balli je postao stručnjak za ljubomoru – zna pročitati ljude i uvidjeti postoji li mogućnost da je ljubomora motiv za zločin. Slučaj koji rješava zloslutno ga podsjeća da nešto iz prošlosti, nešto što ga otad muči i zbog čega njegova objektivnost u slučaju dolazi u pitanje.

 

 

 

Unatoč kratkoj formi, Nesbo u samo nekoliko stranica priče uspije čitatelja u potpunosti uvući u radnju, zaintrigirati i na kraju iznenaditi preokretom i raspletom. U samo jednoj rečenici ovaj autor čitatelja ostavi razjapljenih usta od neočekivanosti ishoda. U nekim pričama čak nije ni eksplicitno rečeno što se dogodilo i kako je scena završila, ali između redova se vrlo jasno može iščitati.

I dalje mi je Nesbo draži kao pisac kriminalističkih romana, ali rado sam pročitala i ove kratke priče. U par stranica, zahvaljujući Nesbovom talentu za pisanje, dobijemo doživljaj cijelog romana. Nema dugog uvoda, autor nas odmah uvodi u radnju, in medias res, zatim slijedi zaplet i naposljetku šokantni rasplet.

Čitateljima koji i inače vole formu kratke priče, ova će zbirka priuštiti pravi užitak čitanja. Ja sam ju krenula čitati u periodu u kojem sam u stisci s vremenom, želim čitati, a slobodnog vremena je malo. Svi koji su u istoj situaciji, a vole krimi priče (i Nesboa), ovo je odlično rješenje.

 „Doduše, uvijek se ispod misaonih tokova jednog pisca skrivao podtekst koji ni on sam ne razumije niti ga je svjestan, tako je sigurno bilo i s autorima kojima se sam Odd divio: Camusom, Saramagom – čak je i za Sartrea sumnjao da, obuzet potragom za što zavodljivijom formulacijom, nije uvijek bio svjestan vlastitih dubina.“

 

Izdavač: Fokus na hit

****

Kada sam krenula pisati ovaj osvrt mučila me jedna tehnička dilema – koja je ovo vrsta proznog teksta – kratka priča ili novela. Možda vas ovaj dio ne zanima, stoga sam ga ostavila za kraj, ali meni je ova moja dilema bila zanimljiva te sam ju odlučila uključiti u osvrt.  Pomoć sam potražila kod iskusne nastavnice hrvatskog jezika u školi koja me uputila na sljedeće:

 „U hrvatskoj književnosti tradicionalni je naziv za kratku proznu vrstu pripovijetka, također i povijest i pripovijest, iako se drugi termin koristio u XIX. st. kao zamjena za roman, a kasnije uglavnom kao oznaka za tekst srednje duljine, između pripovijetke i romana. Termin novela u Hrvatskoj je prihvaćen tek sredinom XIX.st. dok mu u novije vrijeme sve više konkurira termin kratka priča, preuzet iz angloameričke književne tradicije (short story).“

(Krešimir Nemec; dio natuknice u Književnoj enciklopediji)

No Comments Yet

Leave a Reply

Your email address will not be published.